Odugovlačenje ili prokrastinacija (lat. pro – za; crastinus – sutra) je ponašanje koje karakteriše odlaganje obaveza i zadataka za kasnije. Narodnim jezikom rečeno: „Mrsko mi je, sutra ću“.
U to spadaju sve one dijete od “ponedjeljka”, teretane “od nove godine”, i sl. Odugovlačenje vodi povišenoj neprijatnosti, suprotno vjerovanju da će “sutra napetost biti manja”. Dodatno, i vaše danas će biti napetije, jer se podsvjesno podsjećate da niste ispunili zadatak. Osobe koje su sklone odugovlačenju mogu odugovlačiti bezazlene stvari (npr.spremanje za izlazak u grad), preko ozbiljnijih (neblagovremeno završavanje poslovnih obaveza).
Kada osoba odugovlači, doživljava trenutno olakšanje jer se ne mora u tom momentu suočiti sa nečime što joj stvara tenziju. No, to je samo kratkoročna dobrobit. Dugoročno gledano, osoba je sebi nanijela štetu, jer će taj zadatak vjerovatno svakako morati obaviti, a pritom će se osjećati i neproduktivno, imati grižnju savjesti, itd. Ukoliko naučimo da odložimo trenutno zadovoljstvo radi kasnijeg većeg zadovoljstva, bit ćemo motiviraniji da blagovremeno ispunjavamo obaveze. Odugovlačenje se dešava jer nam zadatak koji želimo da obavimo nije prijatan ili osjećamo da mu nismo dorasli. Prokrastinacija ima za posljedicu povišeni stres, osjećaj krivice, grižnje savjesti, povišenu anksioznost i smetnje u komunikaciji sa drugim ljudima na koje to odugovlačenje direktno ima uticaja.
Svi povremeno odugovlače i u normalnoj mjeri je prokrastinacija sasvim prihvatljiva. Međutim, kada je u pitanju hronična prokrastinacija koja ometa funkcionisanje individue, potreban je tretman, koji se sastoji od toga da se otkrije šta leži u pozadini tog problema, te njegovo rješavanje. Nekada se u podlozi odugovlačenja nalazi nisko samopouzdanje, neefikasni načini suočavanja sa stresom, anksioznost, i sl. Dugotrajno odugovlačenje sa sobom nosi niz problema i visok nivo stresa.
Ipak, postoje neke stvari koje možete napraviti već danas:
Napravite spisak stvari koje trebate obaviti.
Počnite. Ne čekajte savršen momenat, ne čekajte da budete savršeno raspoloženi, samo počnite!
Počnite od najtežeg zadatka.
Odaberite (ako možete) omiljeno doba dana za rad, kada imate najviše energije.
Pobrinite se da su vam obroci na vrijeme.
Ukoliko to zadatak dozvoljava, uljepšajte atmosferu u kojoj radite (pustite muziku, i sl).
Nagradite se. Kafa na omiljenom mjestu zbog uspješno napisanog seminarskog rada, kupka nakon pospremanja kuće, su neke od ideja za materijalne nagrade nakon što dobro uradite zadatak. Ipak, najveća nagrada je nematerijalna: Zaista ćete se osjećati dobro jer ste bili produktivni.
Kompleksne zadatke podijelite na manje zadatke. Tako će vam biti lakše da ih završite.
