Burnout

Posljedica sve većih profesionalnih zahtjeva koji se stavljaju pred pojedinca u današnjem kapitalističkom društvu je sve veći broj hronično umornih, iscpljenih, razdražljivih i depresivnih radnika. Burnout nastaje kao dugotrajni odgovor na hronične stresore koji su povezani sa radnim mjestom. Ti stresori uključuju: dugo radno vrijeme, nedovoljna zarada, konflikti na poslu sa šefovima i kolegama, mobing, itd. Karakterišu ga emocionalna ili psihička iscpljenost, zamor, depresija, neproduktivnost.
Najčešće se javlja kod osoba kojima je u opisu posla konstantna komunikacija sa ljudima (šalterski službenici), gdje je opis posla izuzetno emocionalno obojen ( doktori ,medicinske sestre), i sl.
Postoje dvije popularne strategije suočavanja sa problemom. Prva se odnosi na određivanje prioriteta u životu, a druga se odnosi na fizičke aktivnosti i relaksaciju. Ovi načini su dobra preventiva da se poremećaj ne razvije. Ukoliko se ipak razvije, onda treba potražiti pomoć psihologa.

Jedan komentar

Ostavite komentar

Your email address will not be published. Required fields are marked *