Burnout

Posljedica sve većih profesionalnih zahtjeva koji se stavljaju pred pojedinca u današnjem kapitalističkom društvu je sve veći broj hronično umornih, iscpljenih, razdražljivih i depresivnih radnika. Burnout nastaje kao dugotrajni odgovor na hronične stresore koji su povezani sa radnim mjestom. Ti stresori uključuju: dugo radno vrijeme, nedovoljna zarada, konflikti na poslu sa šefovima i kolegama, mobing, itd. Karakterišu ga emocionalna ili psihička iscpljenost, zamor, depresija, neproduktivnost.
Najčešće se javlja kod osoba kojima je u opisu posla konstantna komunikacija sa ljudima (šalterski službenici), gdje je opis posla izuzetno emocionalno obojen ( doktori ,medicinske sestre), i sl.
Postoje dvije popularne strategije suočavanja sa problemom. Prva se odnosi na određivanje prioriteta u životu, a druga se odnosi na fizičke aktivnosti i relaksaciju. Ovi načini su dobra preventiva da se poremećaj ne razvije. Ukoliko se ipak razvije, onda treba potražiti pomoć psihologa.

Jedan komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *