Svijest i podsvijest – prvi dio-
Koliko ste se puta zapitali zbog čega uvijek ponavljate istu grešku? Kao da vas neka nevidljiva sila uvijek navede na to, a ne možete objasniti zašto se to dešava? Danas postoji mnogo teorija o ljudskom umu. Pokušat ću da pojam svijesti i podsvijesti jednostavno objasnim, a da ne budem previše apstraktna. Svjesni um naizgled upravlja našim postupcima i reakcijama, jer su ljudi svjesna, racionalna bića. Primjeri hipnotiziranih pacijenata i istraživanja podsvijesti ipak pokazuju da nije sve tako jednostavno. Ustanovljeno je da je uloga podsvijesti velika, ali još uvijek nije do kraja ispitana.
Freud je u svojoj teoriji ljudsku svijest uporedio sa santom leda. Tek vrh sante je svjesni dio našeg uma, a sve ono što je ispod površine vode (najveći dio), je podsvijest. Podsvijest, ili nesvjesni um, je prava riznica misli, sjećanja i emocija kojih nismo svjesni. Pa ipak, oni imaju veliki uticaj na naše svjesno razmišljanje i ponašanje. Freud je smatrao da su negativne informacije koje su pohranjene u podsvijesti (traume, negativne emocije) odgovorne za nastanak psihičkih poremećaja. Prema njegovom stavu, podsvijest je bila nejasno i nedefinisano područje, ali je bez sumnje zauzima veliki dio ljudskog uma. Tada je ova teorija smatrana kontraverznom, i premda mnogo Freudovih stavova i dan-danas nemaju empirijsko uporište, priča o nesvjesnom je definitivno njegov „zaštitni znak“:Iako on nije bio prvi koji je isticao pojam nesvjesnog, način na koji ga je definisao i objasnio njegov značaj za ljudsku psihu, doveo je do toga da je za nesvjesno prva asocijacija Freud, otac psihoanalize.
Murphy (više o tome u narednom tekstu) je kasnije pisao da je podsviješću moguće upravljati i „okrenuti“ je da radi u našu korist. U podsvijesti su svi dobri i loši mehanizmi suočavanja, razmišljanja i djelovanja. Oni nastaju tokom našeg djetinjstva, ali se održavaju kroz život-naročito negativna vjerovanja. Zato je nužno podsvijest usmjeriti na pozitivne stvari, umjesto na loše.
Svjesni um predstavlja svjesnost, fokus u sadašnjem trenutku. Npr. svjesni ste da sada čitate ovaj moj tekst. Svjesni ste da vam se dopada (ili ne dopada) ovo što čitate. Mi smo u svakom momentu svjesni šta želimo da uradimo slijedeće (da li idemo na posao, da li kuhamo ručak), svjesni smo svoje okoline, ljudi oko nas, svojih emocija…i sl. Svjesni um je naša objektivna stvarnost, ono što možemo percipirati svojim čulima i razumjeti uz pomoć kognitivnih procesa.
Podsvjesni um je primitivan i isprogramiran da djeluje po određenim shemama koje smo kroz djetinjstvo usvojili. Na taj način on uređuje naše ponašanje i djelovanje- a to se nekad objašnjavalo spomenutim nevidljivim silama. Dakle, svjesni dio ljudskog uma je odgovoran za komunikaciju sa vanjskim svijetom, ali i za introspekciju.
Svjesni dio ljudskog uma pomaže ljudima da razumiju i sortiraju sve informacije iz okoline, te da u skladu sa njima i djeluju. Svijest i podsvijest nisu dva odvojena uma, to su dva dijela jedne cjeline. Dok svakodnevno donosimo odluke svjesno (odabiremo šta ćemo jesti, partnera, prijatelje, obaveze…), naš vegetativni sistem i dalje radi: srce kuca, dišemo, krv cirkuliše…. a to svijest ne može da iskontroliše. Slično djeluje i podsvijest, o kojoj ću više pisati u narednom tekstu.
