Kako i koliko održavate higijenu svoga tijela? Vjerovatno svakodnevno. Nezamislivo je započeti dan bez osnovne lične higijene. A koliko vremena odvajate za higijenu svoga uma? Vjerovatno nimalo. Ili jako malo. A još su nas kao male učili da bez kvalitetne higijene, nema ni zdravlja.
Pojam mentalne higijene je prvi upotrijebio William Sweetser 1843. godine. U svojim predavanjima ga je često koristio poznati psiholog William James, koji se smatra „ocem“ američke psihologije. Mentalna higijena predstavlja skup tehnika i mjera koje imaju za cilj prevenirati pojavu mentalnih poremećaja i unaprijeđenje mentalnog zdravlja. Mentalno zdravlje nije samo odsustvo mentalnog poremećaja. To je stanje psihičkog mira i zadovoljstva. Zdrava ishrana i fizička aktivnost doprinose mentalnom zdravlju. No, postoje još neki načini kako možete održavati mentalnu higijenu. Spomenut ću neke od njih:
Odvojiti vrijeme za sebe.
Svaki dan. Bez izuzetka. Nekada će to biti samo 15 minuta, nekada i dva sata. Zavisi od obaveza toga dana. Ali je nužno da u svakom danu imate vrijeme samo za sebe. Slušanje muzike, kupka, čitanje knjige ili neki drugi hobi. Jednako kao što odvajate vrijeme za druge ljude i obaveze, morate se naučiti da ga počnete odvajati za sebe. Da se naviknete biti sami sa sobom (ako dosad niste) i da vidite ljepotu u tome. Kada se baterije vašeg telefona isprazne i ugase, „baterije“ vašeg organizma se napune.
Birati na koga i šta trošite svoje vrijeme.
Ukoliko ste konstantno u poziciji da drugima ispunjavate želje i prohtjeve, krajnje je vrijeme da reorganizujete prioritete. Stanje stresa je signal da se nešto mora promijeniti. Kada odvajamo vrijeme za sebe, često nas grize savjest jer osjećamo da to vrijeme „oduzimamo“ značajnim osobama u našem životu: partneru, djeci, porodici… Obrnuta situacija se rijetko dešava. Rijetko razmišljamo o tome koliko drugi ljudi poštuju našu potrebu za individualnim aktivnostima. Zašto druge ljude uvijek stavljati prije sebe?
„Trenirati“ prihvaćanje.
U svakodnevnom životu se stalno susrećemo sa situacijama koje izazivaju frustraciju. Frustracija uvijek djeluje na nas, često izazivajući burne reakcije u organizmu (i u ponašanju). Frustraciju ne treba ignorisati, ali ne treba dozvoliti da svaka nepoželjna situacija dovede do jake frustracije, čime jedino škodimo sebi. Drugim riječima, treba prihvatiti da ćemo se često osjećati frustriranima, ali da je to dio života i da nije svaka stresna situacija vrijedna našeg zdravlja.
Analizirati (ali ne pretjerano) .
Vjerujem da će mnogima ova stavka biti nejasna. Istraživanja su pokazala da osobe koje odvajaju vrijeme za razmišljanje o svom životu i postupcima, pokazuju veći stepen zadovoljstva životom. Kada realno sagledamo svoju situaciju, imamo osjećaj kontrole nad životom. Proces samorefleksije pruža uvid u to da li na nekim životnim poljima trebamo dodatno raditi i razvijati se.
Oprostiti sebi.
Vjerujem da ovo zvuči kao kliše. Toliko je stvari koje smo mogli uraditi drugačije. Da smo neke stvari koje nismo uradili-uradili, a da neke postupke možemo obrisati, kao da se nisu desili. Zar nismo proveli dovoljno vremena izjedajući se zbog prošlosti koju ne možemo promijeniti? Onda kada to ne možete uraditi sami, poželjno je potražiti stručnu pomoć, kako bi stvari koje pripadaju prošlosti, zaista tamo i ostale.
Možete li se sjetiti još nekog načina za održavanje mentalne higijene?
