Ispadi bijesa

Ljutnja je jedna od primarnih ljudskih emocija i može varirati od blage iritacije do jakog bijesa. Emocionalno je snažno obojena i popraćena fiziološkim i biološkim promjenama: ubrzani rad srca, povišeni pritisak, povećane razine hormona, itd. Često za neke ljude kažemo da su “iritabilni”, tj. lako se razbijesne i imaju neprimjerene reakcije. Ovakvi ljudi su češće bez prijatelja ili su usamljeni i imaju smanjenu toleranciju na stres. Istraživanja pokazuju da su neke bebe zaista razdražljivije od drugih, a uzroci leže u genetici. Također, veliku ulogu igra i funkcionalnost ili disfunkcionalnost primarne porodice, te načini suočavanja koje su se u porodici primjenjivali i usvojili kao model ponašanja.
No, jedno je imati neprimjerene reakcije povremeno, a sasvim drugo kada ta ljutnja preraste u destruktivno i razarajuće ponašanje. Naljutiti nas može bukvalno sve: drugi ljudi, situacije, neprijatno sjećanje, neugodna situacija u kojoj smo se našli, neuspjeh, osjećaj da nam nešto stoji na putu ostvarenja našeg cilja, itd.
Svi smo mi doživjeli bilo svoje, bilo tuđe ispade bijesa. “Ispadi bijesa” su obrasci ponašanja i pojačanih emocija koji su nerijetko popraćeni verbalnom ili fizičkom agresijom i gnjevom, a koji su posljedica prekomjerne ljutnje.
Šta ostane nakon ovakvih ispada? Najčešće čovjek ili žena koja se kaje zbog svog postupka, osjeća se slabim da se kontroliše, a ostaju i ljudi koji su tome svjedočili, najčešće povrijeđeni tim postupcima.
Da razgraničimo: da ljutnja nije imala funkciju da nas zaštiti i da nam pomogne da se spasimo od neprijatelja, vjerovatno bi bila eliminisana kroz evoluciju. Ona predstavlja obrambeni mehanizam u situacijama u kojima se osjećamo ugroženima- kada treba da se branimo. Dakle, u redu je da se naljutimo u situacijama kada smo fizički ili intelektualno ugroženi. Ali, naljutiti se sa stilom i ne “prelaziti preko leševa” je nešto što se trenira ili nauči. Mali broj ljudi je dovoljno flegmatično da se sa bijesom mogu smireno nositi. Ipak, bijes se mora naučiti kontrolisati.
Top of Form
Najčešće načini suočavanja sa bijesom su: suzbijanje (potiskivanje), izražavanje bijesa i smirivanje. Izražavanje bijesa na asertivan način je najkonstruktivniji i najzdraviji način izražavanja bijesa- jednostavno imenovanje svojih emocija, vodeći računa o tuđim emocijama.

Izražavanje bijesa je, ipak, najčešći način reakcije na bijes. Zavodljivo je izreći mnoge uvredljive stvari samo zato što ste ljuti. Ali, pogledajte širu sliku- šta dolazi nakon toga? Zamislite balon: Kada je napuhan, pun je zraka i vrši svoju funkciju. Kada ga ispušete, on je ostao potpuno prazan- ali, nenapuhan balon nema funkciju. Tako i vi; Možda ćete se kratkotrajno riješiti akumulirane ljutnje, ali ćete ostati prazni. Ljutnja koju sada osjećate će proći-to je samo jedna situacija u nizu vaših životnih situacija. Ali, vaša reakcija na tu situaciju i posljedice u pogoršavanju odnosa sa drugima ostaju mnogo duže.
Pokušajte svakodnevno primijenjivati tehnike opuštanja, meditacije ili jogu. Princip je jednostavan: Ukoliko konstantno dopunjavate šoljicu koja je već puna, gdje mislite da stanu nove emocije? Morate konstantno prazniti tu šoljicu kako biste se rješavali nagomilanog stresa.
Detaljan opis trenutne situacije pomaže kada se osjećate preplavljeni bijesom. Npr. “Osjećam kako mi se vilica grči, da sam jako uznemirena i da ne znam kako ću se smiriti”.
U podlozi osjećaja konstantnog bijesa je uvijek neki neriješeni problem. Dobar je početak osvijestiti da postoji neki problem. Ipak, na rješenju problema se ne radi dok ste bijesni. Privlačno je izgovoriti mnoge bolne stvari koje će vama donijeti olakšanje, ali će bez razloga povrijediti druge ljude. Ako želite, zapišite na papir kako se osjećate. Ili uzmite svoj mobilni telefon i snimite video poruku umjesto što biste to rekli osobi kojoj je namijenjeno. Sigurna sam da, kada pogledate taj snimak par dana kasnije, bit će vam drago što je ostalo samo na snimku.
Promjena okoline je također dobra. Nekad je okruženje u kojem se nalazite ono koje je frustrirajuće i nijedan način suočavanja ne pomaže. Tada je dobro uzeti nekoliko slobodnih dana i „pobjeći“ od takvog okruženja. Naravno, ovo je samo kratkoročno rješenje. Dugoročno rješenje je pronaći oazu odmora u pustinji desktruktivnih misli. U razvijenim zemljama je dostupan „anger management“- terapija kontrole bijesa.
Ukoliko smatrate da je bijes koji osjećate stvarno van kontrole i da loše utiče na kvalitet vašeg života, onda trebate razmisliti o radu sa stručnim licem, da biste naučili bolje postupati u situacijama kada ste bijesni. Trening asertivnosti je također jako koristan za nošenje sa frustrirajućim situacijama.
Da zaključimo, bijes nije sam po sebi loš, niti ga se može potpuno eliminisati. No, ako on dominira vašim životom i ne možete ga kontrolisati, onda se time morate pozabaviti. Život je ispunjen frustrirajućim situacijama koje ne možemo iskontrolisati- možemo samo raditi na sebi kako bismo se sa njima mogli konstruktivno suočiti.

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *