Treatments Categories: Tretmani

Poteškoće sa učenjem

Učenje je aktivnost koja nas prati cijeli život. Pa ipak, tokom školovanja, poteškoće sa učenjem predstavljaju glavni problem za slabe ocjene i općenito loše akademsko postignuće. Ove poteškoće se javljaju zbog komplikovanog gradiva i nedovoljno vremena da se gradivo odgovarajuće na času objasni i razumije, zatim nerazvijenih radnih navika, nedostatka motivacije i interesovanja, loše koncentracije i loše organizacije vremena… Postoje tehnike i metode koje olakšavaju učenje i poboljšavaju koncentraciju. Neke od njih su:

  • Odrediti mjesto za učenje i prilagoditi ga za rad;
  • Pobrinuti se da nismo gladni; žedni ili previše umorni;
  • Podijeliti gradivo u male cjeline nakon što zajednički odredimo koje je to vrijeme za koje možete zadržati pažnju;
  • Tišina, mir, samostalnost;
  • Pozitivan stav prema učenju;
  • Učiti sa razumijevanjem;
  • Paziti na transfer učenja;
  • Napraviti plan učenja u vrijeme kada našem organizmu odgovara;
  • Nagrađivati se nakon ispunjenog svakog zadatka;
  • Koristiti neku od tehnika učenja (mnemotehnike, mapiranje, pitanja i odgovori, vizualizacija);
  • Praviti kratke pauze, itd.

Anksiozni poremećaji

Uzrok i nastanak anksioznih poremećaja nisu sasvim poznati. Nastanak anksioznih poremećaja je kompleksan rezultat triju faktora: genetska predispozicija (npr. senzitivnost), razvojnih (razvojni problemi, nasilje u porodici) i okolinskih (situacijskih) faktora: traumatska iskustva, i sl. Postoji puno teorija koje objašnjavaju uticaj svakog od pojedinih faktora na razvoj anksioznih poremećaja.
Osobe sa anksioznim poremećajima doživljavaju prekomjernu zabrinutost koja utiče na njihovu svakodnevnicu, odnose sa ljudima i društvena i akademska postignuća. Naš organizam ne može podnijeti konstantno stanje stresa. Zbog toga, organizam prirodno zahtijeva da se nivo anksioznosti umanji. Shodno tome, anksiozne osobe mogu početi izbjegavati situacije koje mogu dovesti do pojave simptoma anksioznosti, ili da razvijaju rituale kojima smanjuju napetost (brojanje do određenog broja, određeni pokreti koju osobu smiruju, nošenje nekog određenog predmeta, i sl). Ključ je u tome da anksiozna osoba ne prepoznaje da nije u realnoj opasnosti.
Anksioznost se uspješno liječi savjetovanjem, psihoterapijom, metodama kognitivno-bihejvioralne terapije i farmakološki.

Depresija

O depresiji se danas mnogo govori, te ćemo je spominjati u budućim tekstovima. Depresija(lat.deprimere-pritisnuti, udubiti) se ubraja u najranije opisane bolesti u medicini. Pojam depresije se vezuje za osjećaj velike tuge, međutim, ona je više od toga. Ukoliko se tuga pojavi bez nekog razloga, ukoliko je nesrazmjena uzroku (velika i razarajuća tuga zbog naizgled malog problema), i ukoliko je dugotrajna i praćena problemima u ostalim segmentima života (poremećaji spavanja, hranjenja, izbjegavanja društvenih obaveza, odlazaka na posao, i sl.) tada možemo reći da je riječ o depresiji. Ona utiče na sve segmente života. Depresivne epizode traju kratko, nekoliko sedmica i vezane su za neki traumatski događaj.
Najčešće zablude vezane za depresiju su da će ona proći sama od sebe, i da čovjek može sam da se izliječi. Naravno da klijent mora sarađivati i fokusirati se na cilj koji odredi zajedno sa psihologom, ali bez adekvatne psihološke pomoći ne možemo govoriti o tretmanu depresivnog poremećaja.

Oporavak od gubitka

Nijedan oporavak od gubitka nije jednostavan i bezbolan. Brzina oporavka zavisi od toga koga smo izgubili ( koliko smo bili bliski sa tom osobom, njena uloga u našem životu), te da li je taj gubitak bio očekivan ili ne. Svaka osoba se na svoj način suočava sa gubitkom, u skladu sa svojim osobinama ličnosti, prethodnim iskustvima i mehanizmima suočavanja sa problemima. Podrška okoline (porodice i prijatelja) je ključni faktor u oporavku od gubitka. S obzirom na sve spomenute faktore možemo zaključiti da je proces oporavka od gubitka individualan i njegova dužina varira od osobe do osobe. Žalovanje je emocija tuge, koja se javlja kada izgubimo nešto (nekoga) koga smo voljeli, do koga nam je bilo stalo. Što je veći gubitak, intenzivnija je emocija.
Prirodni proces žalovanja se sastoji od nekoliko faza koje ćemo vam objasniti, te vas pripremiti šta možete da očekujete u svakoj od njih, te se sa svakom adekvatno suočiti. Problem nastaje kada proces žalovanja traje predugo ili se njegove faze ne rješavaju blagovremeno i pozitivno. U tom slučaju je potrebna pomoć psihologa koji će Vas „voditi“ kroz put oporavka od gubitka.

Burnout

Posljedica sve većih profesionalnih zahtjeva koji se stavljaju pred pojedinca u današnjem kapitalističkom društvu je sve veći broj hronično umornih, iscpljenih, razdražljivih i depresivnih radnika. Burnout nastaje kao dugotrajni odgovor na hronične stresore koji su povezani sa radnim mjestom. Ti stresori uključuju: dugo radno vrijeme, nedovoljna zarada, konflikti na poslu sa šefovima i kolegama, mobing, itd. Karakterišu ga emocionalna ili psihička iscpljenost, zamor, depresija, neproduktivnost.
Najčešće se javlja kod osoba kojima je u opisu posla konstantna komunikacija sa ljudima (šalterski službenici), gdje je opis posla izuzetno emocionalno obojen ( doktori ,medicinske sestre), i sl.
Postoje dvije popularne strategije suočavanja sa problemom. Prva se odnosi na određivanje prioriteta u životu, a druga se odnosi na fizičke aktivnosti i relaksaciju. Ovi načini su dobra preventiva da se poremećaj ne razvije. Ukoliko se ipak razvije, onda treba potražiti pomoć psihologa.

Postporođajna depresija

Postporođajna (postpartum) depresija se javlja uglavnom u prvih 4-8 sedmica nakon porođaja, i pojavljuje se kod 14-16% majki. Rjeđe se pojavljuje i kasnije, tokom prve godine bebinog života. Simptomi postporođajne depresije su slični simptomima „prave“ depresije: nedostatak energije i motivacije, poremećaji hranjenja i spavanja, razdražljivost, plačljivost, nedostatak interesa za život, osjećaj nesposobnosti da se nosi sa životnim izazovima i zahtjevima okoline, pojačana anksioznost. Neke majke to stanje opisuju kao da im se činilo „da ne vole svoje dijete“. Naravno, nije to u pitanju, već su majke pod utjecajem snažnih simptoma koji ih zabrinjavaju i čine da se osjećaju loše.
Treba napraviti veliku razliku između onog početnog stanja neispavanosti i umora, problema sa uspostavljanjem dojenja (ili tuge ako dojenje ne ide po planu) i postporođajne depresije. Prvo predstavlja prirodnu „nuspojavu“ roditeljstva, period koji svaki roditelj treba proći dok se ne adaptira na nove obaveze, bolju organizaciju, manju količinu sna, itd. Postporođajna depresija je, sa druge strane, psihološko stanje koje zahtijeva ozbiljan pristup.
Postporođajna depresija se, u zavisnosti od simptoma, uspješno rješava adekvatnim savjetovanjem i psihoterapijom.

Partnerski problemi

Ljubav i emotivni odnosi su fenomen koji nikada neće biti do kraja ispitan, a predmet je silnih istraživanja i pitanja.Čini se da je u čovjekovoj prirodi da voli i da želi biti voljen. Zašto je onda toliko problema u partnerskim odnosima? Tako su neki problemi koje partneri ističu: želja da se promijeni partner, neprihvatanje partnerove ličnosti, nerealna očekivanja, nedostatak poštovanja, osjećaj da se u odnos mnogo više ulaže nego što se dobija, nekonstruktivne svađe, provokacije i prebacivanje, nedostatak blizine i seksualnih odnosa, kritikovanje, itd.
Smatramo da postoji puno potencijalnih problema u svakom odnosu, a posebno u emotivnim vezama. Upravo zbog toga jer je riječ o dvije kompletne, različite osobe, koje su unatoč tim razlikama odlučile da budu zajedno i da se nadopunjavaju. Problem nastaje kada na različitost partnera počnemo gledati kao na nedostatak, na nešto što nas ugrožava, umjesto da na to gledamo kao dopunu.
Za dobre partnerske odnose ne treba biti savršen već izvući maksimum iz onoga što se ima u sebi i partneru. Da biste bili dobar partner, trebate raditi na sebi, prepoznati svoje „slabe tačke“ i negativne obrazce ponašanja, prihvatiti odgovornost za vlastito ponašanje, te ovladati korisnim vještinama koje će pomoći da poboljšate svoj emotivni život. Ukoliko ste nezadovoljni trenutnim stanjem u svom emotivnom životu, onda je pravi trenutak da nam se javite.

Oslobađanje od stresa

Hans Seli je 1936. godine formulisao teoriju prema kojoj do bolesti organizma dolazi zbog poremećaja ravnoteže (homeostaze) u organizmu. Do poremećaja ravnoteže dolazi zbog uticaja raznih spoljašnjih i unutrašnjih faktora- koji se zajedničkim imenom nazivaju stresori.

Stresori imaju veliki uticaj na organizam, i u skladu s tim organizam reaguje na njih. Danas se puno govori o stresu i o suočavanju sa stresom. Stres je subjektivno reagovanje osobe na situaciju koju procjenjuje opasnom ili uznemiravajućom. To je sklop emocionalnih, fizičkih i fizioloških reakcija i ponašanja na stresor. Osoba percipira da je u stanju “opasnosti” sa kojom ne umije da se “nosi” na adekvatan način, i u skladu sa time organizam reaguje. Stresori nisu sami po sebi negativni, jer nam pomažu u tome da preživimo, šaljući signale da organizam treba da reaguje. Problem nastaje kada organizam reaguje velikim stanjem stresa i onda kada ne postoji realna opasnost.

Dugotrajno obrazovanje, brz tempo života, problemi i nezadovoljstvo poslom, nedovoljni prihodi za osnovne životne potrebe (to se posebno odnosi na trenutne prilike na Balkanu), dovode do gotovo konstantnog stanja stresa koje rezultira lošim zdravljem, problemima u brakovima, porodicama, bolestima… Zbog današnjeg brzog tempa života plaćamo visoku, najveću cijenu- jer plaćamo svojim zdravljem

Razlikujemo stanja akutnog i hroničnog stresa. Stanje akutnog stresa karakteriše emocionalna patnja. Osoba je svjesna da je nervozna, uznemirena, tužna i potištena, da ima ispade bijesa prema sebi i drugima, da je rastrešena, zaboravna, „opsjednuta“ istim mislima…. Svi segmenti života ispaštaju zbog toga, te se javlja poremećaj u spavanju, hranjenju, odnosima sa ljudima. Ukoliko se stanje akutnog stresa na vrijeme ne sanira, onda se razvija stanje hroničnog stresa.

Stanje hroničnog stresa karakteriše odsustvo emocionalne patnje. Zbog čega se to dešava? Osoba koja je dugo vremena u stanju akutnog stresa razvija toleranciju na akutni stres, navikavajući se na njegove simptome. Tipično za osobu u stanju hroničnog stresa je emocionalno udaljavanje od drugih ljudi, izbjegavanje socijalnih kontakata, izbjegavanje partnera i seksualnih odnosa. Zadovoljstvo u svakodnevnom životu, koje su prije pronalazili u malim stvarima, se sve teže pronalazi. Osoba prirodno reagira na ovo stanje planiranjem budućnosti (Npr. “Kada završim još ovo…”; ” Kada se desi neka promjena”…;”Kada se preselim u drugu državu…”) i sl.

Osobu koja je u stanju hroničnog stresa je lahko prepoznati: osoba prisilno (kompulzivno) mora biti nečim zauzeta, uvijek nešto mora raditi, te se ne može opustiti (izuzev možda zloupotrebom alkohola, tableta za smirenje i sl.)., ali i to je privremeno.

Najizraženija manifestacija stanja hroničnog stresa je prethodno spomenuti kompulzivni rad. Pored toga, prisutni su hronični nedostatak vremena, manjak motivacije, nizak prag tolerancije, iritabilnost, cinizam, prevelika kritičnost prema drugima, impulsivno ponašanje, nesanica ili pretjerano spavanje, smanjen imunitetn (npr. Osoba se mnogo duže i sporije oporavlja od bezazlenih bolesti poput prehlade i gripe). Psihološka pomoć je nužna u tretiranju osoba koje su u stanju hroničnog stresa.

Očigledno je zbog čega je jako bitno na vrijeme prepoznati da ste Vi, ili neko Vama blizak, pod stresom.
U porastu je pozitivan trend u velikim kompanijama da uposlenik, ukoliko je pod velikim stresom, može da dobije opravdano odsustvo- jednako kao kada je fizički bolestan. Samo ako posvetimo jednaku pažnju mentalnom, kao i tjelesnom zdravlju, možemo očekivati funkcionalne, sretne i zdrave ljude.

Postoje razni načini suočavanja sa stresom, a svako treba da pronađe šta je to što njemu najviše prija. Ključno je uvijek pronaći vremena za sebe i za ono što nas usrećuje. Nekome su to opuštanja uz kupke, omiljeni hobi (kreativno pisanje, izrada raznih stvari), druženje sa bliskim ljudima, aromaterapija. Nekima, pak, pomaže yoga, pilates, meditacija, masaža…. Duboko disanje (disanje iz stomaka) dokazano smanjuje stres. Zatim, provoditi manje vremena na društvenim mrežama (koje su danas gotovo sastavni dio života) Ne treba zaboraviti ni opuštajuće dejstvo čajeva, izleta u prirodu i puno, puno smijeha! Ne kaže se bez razloga da je smijeh-lijek.

Vrijedi još jednom naglasiti da su savjetovanje i psihoterapija veoma učinkoviti u liječenju simptoma i uzroka stresa. Moderni psihološki pristupi u tretiranju stresa su veoma efikasni. Uz prepoznavanje uzroka I obrazaca ponašanja koji dovode do stanja stresa, radi se na usvajanju pozitivnih vještina, suočavanja sa stresnim situacijama i njihovim “rješavanjem” na pozitivan način.

Roditeljstvo

Sed ut perspiciatis unde omnis iste natus error sit voluptatem accusantium doloremque lauda, totam rem aperiam, eaque ipsa quae ab illo inventore veritatis et quasi.It is a long established fact that a reader will be distracted by the readable. mistaken idea of denouncing pleasure and praising pain was born.actual teachings of the great explorer of the truth, the master-builder of human happiness.actual teachings of the great explorer of the truth, the master-builder of human happiness.actual teachings of the great explorer of the truth, the master-builder of human happiness.

Mindology ut perspiciatis unde omnis iste natus error sit voluptatem accusantium doloremque laudantium, totam rem aperiam, eaque ipsa quae ab illo inventore veritatis et quasi architecto beata.

Spgnissimos ducimus qui blanditiis praesentium voluptatum deleniti atque corrupti quos dolores et quas molestias excepturi sint occaecati cupiditate non provident, similique sunt in culpa qui officia.vero eos et accusamus et iusto odio dignissimos ducimus qui blanditiis praesentium voluptatum deleniti atque corrupti quos dolores .

Deliver Education of Pshychology All over The World

Temporibus autem quibusdam et aut officiis debitis aut rerum necessitatibus saepe eveniet ut et voluptates repudiandae sint et molestiae non recusandae. Itaque earum rerum at vero eos et accusamus et iusto odio dignissimos ducimus qui blanditiis praesentium voluptatum deleniti atque corrupti quos dolores et quas molestias excepturi sint occaecati cupiditate non provident, similique sunt in culpa qui officia.

Postizanje balansa u životu

Sed ut perspiciatis unde omnis iste natus error sit voluptatem accusantium doloremque lauda, totam rem aperiam, eaque ipsa quae ab illo inventore veritatis et quasi.It is a long established fact that a reader will be distracted by the readable. mistaken idea of denouncing pleasure and praising pain was born.actual teachings of the great explorer of the truth, the master-builder of human happiness.actual teachings of the great explorer of the truth, the master-builder of human happiness.actual teachings of the great explorer of the truth, the master-builder of human happiness.

Mindology ut perspiciatis unde omnis iste natus error sit voluptatem accusantium doloremque laudantium, totam rem aperiam, eaque ipsa quae ab illo inventore veritatis et quasi architecto beata.

Spgnissimos ducimus qui blanditiis praesentium voluptatum deleniti atque corrupti quos dolores et quas molestias excepturi sint occaecati cupiditate non provident, similique sunt in culpa qui officia.vero eos et accusamus et iusto odio dignissimos ducimus qui blanditiis praesentium voluptatum deleniti atque corrupti quos dolores .

Deliver Education of Pshychology All over The World

Temporibus autem quibusdam et aut officiis debitis aut rerum necessitatibus saepe eveniet ut et voluptates repudiandae sint et molestiae non recusandae. Itaque earum rerum at vero eos et accusamus et iusto odio dignissimos ducimus qui blanditiis praesentium voluptatum deleniti atque corrupti quos dolores et quas molestias excepturi sint occaecati cupiditate non provident, similique sunt in culpa qui officia.